KAKO je nastao KIŠOBRAN (suncobran)?

U nastavku ovg teksta upoznaćemo vas kako i gde je nastao kišobran (suncobran)? Kišobran je jedan od najstarijih izuma koji se koristi i danas, a osmišljen je kako bi ljudima pružio zaštitu od kiše, sunca i drugih vremenskih nepogoda….
Postoji nekoliko teorija o tome kako je nastao kišobran (suncobran), ali većina stručnjaka se slaže da je njegova istorija veoma duga i zanimljiva. Danas svi imamo kišobran, ali su u mnogim starim društvima oni bili isključiva povlastica bogatih i visoko rangiranih članova društva.
Prvu poznatu sliku kišobrana (suncobrana) nalazimo na trijumfalnom spomeniku Sargonu, kralju Akkada (u današnjem Iraku), nastalom oko 2400. g. pr. Kr. Sargon je prikazan kako stupa na čelu svoje vojske, dok sluga odmah iza njega nosi suncobran.
Ideja se suncobrana tj.kišobrana iz Mezopotamije proširila na zapad te tako ubrzo stigla i do Egipta. Neće nas iznenaditi što su takva senila ubrzo postala omiljen širom Sredozemlja pa ih nalazimo i na mikenskoj (grčkoj, predistorijskoj) keramici na Kipru hiljadu godina kasnije.
Veza između suncobrana i plemenitog roda sasvim je vidljiva i iz egipatske priče o poslaniku Wenamunu i njegovom neobavljenom poslu u Libanu. Priča je zapisana oko 1070. g. pr. Hr. i u njoj suncobran igra važnu ulogu.
Dok je Zakar Baal, knez Biblosa, razgovarao s Wenamunom, iza njega je stajao sluga i nad glavom mu držao suncobran (kišobran). Kad je njegova sena pala i na Wenamuna, sluga mu se podsmijao rekavši da je na nj pala jena faraona. U to su doba članove egipatske kraljevske porodice, kad bi se vozili na kolima, štitila razna senila.
Suncobrane tj.kišobrane u to doba nalazimo u vrelim krajevima na polovini zemljine kugle, uz asirske kraljeve indijskog Budu, često skulpturalno prikazuju zaštićene od sunčevih zraka pomoću suncobrana što ga nosi sluga.
Nasuprot je tome rimski „umbraculum“ (što je izvedeno od reči umbra, to jest sena), napravljen od lagane tkanine napete na drveni okvir, bio mnogo demokratskija sprava, a njihova pojava čest događaj na rimskim ulicama. Pesnik je Ovidije čak smatrao da žene ne bi smele ni izlaziti „bez zlatnog suncobrana da odbija oštro sunce“. Umbraculum je, međutim, u funkcijskom smislu ipak bio samo suncobran, jer je štitio samo od sunca.
Izumom su nas, međutim, modernog suncobrana (kišobrana), koji štiti ne samo od sunca nego i od kiše, zadužili Kinezi. On je u Kinu stigao u doba dinastije Chou (oko 1000. – 221. g. pr. Hr.). Ti su prvi primerci bili izrađeni od svile i plemenite su putnike u kolima štitili od iznenadne kiše, ali je pravi kišobran zapravo proizvod dinastije Wei (386. – 535. godine).
Kišobran se izrađivao od teškog, namaštenog dudova papira i štitio je od svih elemenata. Car je imao crvene i žute kišobrane, dok su se obični smrtnici morali zadovoljiti modrim.
U 14 veku je bila razvijena svilena tkanina dovoljno čvrsta za izradu kišobrana, ali je carski zakon iz 1368. te bajne nove kišobrane rezervirao isključivo za kraljevsku porodicu. Ideja se kišobrana iz Kine proširila do Indije, gde gaje 1340. vidio papski nuncij Ivan od Marignollija.
O tome je u pismu izvestio papu: „Budući da svi Indijci obično idu goli, kod njih se uvriježila navada da sa sobom nose nešto nalik malenom šatoru na dršci od trske, koji po volji otvaraju da se zaštite od sunca i kiše. Jedan sam od njih donio sa sobom u Firencu.“
U 16. veku, kišobran je postao popularan u Evropi, a italijanski trgovci su ga donosili iz Kine. Prva evropska prodavnica kišobrana otvorena je u Parizu 1710. godine, a do 19. veka kišobrani su se masovno proizvodili u fabrikama.
Međutim, prvi kišobran koji je sličan onome koji danas poznajemo osmislio je britanski pronalazač Jonas Hanway u 18. veku Hanway je bio prvi čovek u Engleskoj koji je nosio kišobran u javnosti, što ga je činilo vrlo neobičnim u očima ljudi u to vreme.
Nekoliko nekoliko decenija kasnije, u 19.veku, kišobran (suncobran) je postao vrlo popularan u Europi, a počele su se proizvoditi i razne vrste kišobrana od različitih materijala. Tokkom godina, kišobran je evoluirao u mnogo različitih stilova i oblika, ali osnovna svrha mu je ostala ista da štiti ljude od vremenskih nepogoda , sunca i kiše.
Izvori: Geek.hr i Zanimljivostidana.com
Molimo online portale (sajtove), ako kopirate orginalni clanak s našeg sajta zanimljivosti dana NAVEDITE NAS KAO IZVOR i MALO IZMENITE NASLOV.Za objavljivanje originalnih članka sa sajta na Facebook(Meta),Instagram,YouTube kontaktirajte nas za odobrenje. Hvala!
PREDLAŽEMO VAM JOŠ:



