KAKO je počela PROIZVODNJA PIVA?

Na samom početku da kažemo šta je to pivo? Pivo je alkoholno piće koje se pravi od kvasca, hmelja, ječma i vode. Spada u slabija alkoholna pića, sa 3 – 13 procenata alkohola. Pivo je jdno je od najstarijih pića na svetu…
Proizvodnja piva je jedan od najstarijih čovekovih zanata. Glinene pločice, sačuvane iz razdoblja starog Vavilona, izrađene još pre 8.000 godina (a to su ujedno i najstarije glinene pločice), opisuju postupak pravljenja piva.
Pivarstvo se u Vavilonu usavršilo do te mere da su Vavilonci, još pre 7.000 godina pre naše ere, pripremali 16 vrsta piva. Pivo se pravi od prevrelog ječmena kojem se dodaje hmelj.
Reč pivo (bira, bier, ber, bicre) nastala je u manastirima negdje između šestog i sedmog veka, u vreme kad se pivu pri varenju počeo dodavati hmelj. U srednjem veku proizvodnjom piva bavili su se kaluđeri.
Na raznim stranama sveta proizvodile su se različite vrste piva, ili pića slična pivu. U Kini se, 2.300 godine pre naše ere, pravilo piće slično pivu, koje se zvalo kljun. Starosedeoci Južne Amerike, narod Inka, pripremali su pića zvana cikla i sora od prevrelog žita još davno pre nego što su Evropljani otkrili taj kontinent.
U starom Egiptu pivo je bilo značajan sastavni deo svakodnevne ishrane. Oko 3.000 godina pre naše ere Egipćani su već pravili tri vrste piva. Nadnica što ju je faraon plaćao seljaku i radniku iznosila je četiri velika hleba i dva vrča piva.
Postoje stari zapisi iz kojih se vidi da su majke u starom Egiptu imale običaj svojim sinovima donositi pivo u školu. Jedan egipatski vladar, Ramzes IH, tvrdio je da je bogovima namenio 466.303 vrča piva.
Iz zapisa što su se do danas sačuvali možemo pouzdano tvrditi da su svi stari narodi, koji su živeli u podnebljima u kojima su se mogle uzgajati žitarice, znali za neku vrstu piva. I stari Grci i Rimljani su takođe znali za pivo.
U srednjem veku se pivo pravilo gotovo u svakom trećem domaćinstvu. Umeće pripreme piva uskoro se razvilo u značajnu aktivnost na svakom manastirskom posedu. Neki su manastiri imali i po nekoliko pivara.
Domoroci Severne Amerike su znali praviti pivo još pre nego što je belac stupio na tlo njihovog kontinenta.
Da bi pivo, dok se pije, duže vreme zadržalo svoj kvalitet, odnosno temperaturu koja je optimalna za određenu vrstu, najpogodnije su čaše koje imaju debelo staklo. Takva čaša služi kao izolator od spoljašnje temperature.
Zbog toga su krigle vrlo popularne, jer imaju debelo staklo i vrlo dugo mogu održati optimalnu temperaturu. Osim krigli koriste se i čaše sa „stalkom“ jer sprečavaju da ruka, koja drži čašu, greje pivo.
Pivo se našlo i u prvom pisanom zakonu na svetu – Hamurabijevom zakoniku (uklesanom klinastim pismom na stubu od crnog diurita (vrsta kamena vulkanskog porekla). Hamurabi, vavilonski kralj (1729 – 1686. g. pne.) kaže: „Pivo ne sme sadržati previše vode i ne sme se prodavati po previsokoj cijeni“.
U zakonu još stoji: „Ako ne naplaćuje gostu žitom, nego traži novac, vara li na težini ili toči loše piće, treba biti pozvan na odgovornost i bačen u vodu. U pivnici žena može biti točiteljica, ali u pivnicu ne sme doći kao goššća. Žena koja ide u krčmu da u njoj pije, ima da se spali.“
Najveći proizvođači piva na svetu u danšnje vreme su: Nemačka, Velika Britanija, SAD, zatim Češka, Belgija i Irska.
Molimo online portale (sajtove), ako kopirate orginalni clanak s našeg sajta zanimljivosti dana NAVEDITE NAS KAO IZVOR i MALO IZMENITE NASLOV.Za objavljivanje originalnih članka sa sajta na Facebook(Meta),Instagram,YouTube kontaktirajte nas za odobrenje. Hvala!
PREDLAŽEMO VAM JOŠ:



