ŠTA je AFANTAZIJA?

Verovatno mnogi od vas prvi put čuju za ovaj poja,.Ako vas interesuje šta znači afantazija sada ste u prilici da saznate čitajući ovaj tekst Postoje ljudi koji jednostavno ne zamišljaju slike, na primer dok čitaju neko književno delo….
Za njih, opisi predela i glavnih junaka ne igraju nikakvu ulogu. Naime, njima čak i nije jasno u čemu je svrha stvaranja takvih mentalnih slika. Njima ne nedostaje mašte, niti ideja jednostavno ne razmišljaju u slikama.
Prosto rečeno afantazija je sećanje bez slika. U pitanju je fenomen razmišljanja o sećanjima i ljudima bez slika.
Ovaj fenomen je 2015. godine definisan kao afantazija, ali postoji mnogo duže. Uočio ga je Džon Stjuatr Mil u 19. veku, a u tvrdnji je izneo „problem tuđe svesti“
Naime, mi ne možemo na osnovu tuđeg ponašanja da zaključimo šta se u njihovoj svesti krije, kao ni da li razmišljaju o istim stvarima kao i mi, u toku istog ponašanja ili aktivnosti. Neki ljudi imaju jasne mentalne slike, dok je drugima u istim situacijama ovaj fenomen potpuno nepoznat.
Dosadašnja istraživanja pokazala su malo. Afantazija je urođena, te se kognitivne funkcije u ovom slučaju, razvijaju drugačije nego kod onih koji se oslanjaju na slike. Univerzitetu u Eksteru, 2010. godine, javio se čovek kome je u šezdeset i petoj godini počelo da se dešava nešto, za njega do tada nestvarno, što je jedan od profesora kasnije nazvao afantazijom.
Profesor Adam Zeman objavio je rad na osnovu ovog slučaja, a ljudi koji su prepoznali ovaj fenomen, počeli su da mu se javljaju. Pet godina kasnije Zemanov tim objavio je istraživanje u kojem je učestvovalo nekoliko ljudi, i tada je ova nemogućnost stvaranja mentalnih slika dobila i zvaničan naziv. Zeman i dalje radi na istraživanju afantazije, kao i na odgovoru zašto i koliko često se javlja.
Filozofi empirističke tradicije u 17. i 18. veku, isticali su važnost mentalnih slika. Koliko je ona važna u precepciji i u značenju jezika? Pojedini filozovi izjednačavali su značenje ideje sa mentalnim slikama, dok su pak drugi smatrali da se značenje jezika zasniva na ideji, ili mentalnim slikama.
U filozofiji 19. i 20. veka dosta je oslabilo značenje mentalne slike kao nosioca značenja.
Profesor Adam Zeman je u toku istraživanja fenomena afantazije primetio da ljudi imaju razvijenu moć apstraktnog zapažanja, da su kreativni, da čitaju, i da slikaju. Uočeno je i da sanjaju u slikama, iako svesno ne mogu da ih stvore dok su budni. Oni se oslanjaju na činjenice, ne na fotografsko pamćenje.
Molimo online portale (sajtove), ako kopirate orginalni clanak s našeg sajta zanimljivosti dana NAVEDITE NAS KAO IZVOR i MALO IZMENITE NASLOV.Za objavljivanje originalnih članka sa sajta na Facebook(Meta),Instagram,YouTube kontaktirajte nas za odobrenje. Hvala!
PREDLAŽEMO VAM JOŠ:



