ZAŠTO se kaže BEZ DLAKE NA JEZIKU?

Teško je sa sigurnošću reći kako je nastao i odakle potiče izraz „bez dlake na jeziku“, koji se, u istom značenju, upotrebljava i u drugoj verziji: nemati dlake na jeziku. Takav izraz postoji i u nemačkom, …

samo što on tamo ne glasi nemati, nego, upravo obrnuto – imati dlaku na jeziku (nem. Haare auf der Zunge haben).

Osim toga, Nemci govore i imati dlaku na zubima (nem. Haare auf den Zälmen).Ono što se da zapaziti u vezi sa svim ovim varijantama jednog te istog izraza u našem i nemačkom jeziku jeste da im je zajednička okosnica reč dlaka, kao i samo značenje, koje se u izvorima što smo ih pregledali određuje manje-više na isti način.

U velikom Rečniku srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika SANU stoji: „bez dlake na jeziku (govoriti i sl.), dlake na jeziku nematiotvoreno, bez ustručavanja, bez ikakvih obzira (govoriti)…

U matičinom rečniku srpskohrvatskog književnog jezika stoji da je reč nemati dlake na jeziku: „ne ustručavati se kazati svoje mišljenje”.

J. Matešić, u Frazeološkom rječniku, isto kao i autori Rečnika SANU, objašnjava obe verzije, ali kao posebne odrednice: „bez dlake na jezikuo tvoreno, odrešito, smjelo, bez ustručavanja“ i „nemati dlake na jezikune ustručavati se kazati svoje mišljenje; otvoreno/smjelo govoriti“

Pavica Mrazović i Ružica Primorac u Nemačko-srpsko-hrvatskom frazeološkom rečniku, uz odrednicu Haare auf der Zunge haben („imati dlaku na jeziku“), daju objašnjenje: „imati dugačak jezik; biti drzak na jeziku“, a uz Haare auf der Zähnen haben („imati dlaku na zubima“): „biti energičan; oštro braniti svoj stav, svoje pravo; imati oštar jezik; biti drzak“

Kako su se mogla razviti ova, u suštini veoma slična značenja našeg i odgovarajućeg nemačkog frazeologizma? Evo dveju pretpostavki, koje nisu naročito uverljive. U nekim našim krajevima postoji verovanje da onima koji lažu izraste dlaka na jeziku.

Tako majke obično govore sinčiću ili kćeri:
„Isplazi jezik da vidim lažeš li!“ To bi trebalo da znači da oni koji ne lažu, koji, dakle, nemaju šta da kriju, mogu da pokažu jezik, tj. da govore otvoreno i oštro, bez ustručavanja. A to i jeste osnovni smisao frazema bez dlake na jeziku, odnosno nemati dlake na jeziku.

Nemci svoj izraz „Haare auf der Zungelauf den Zähnen haben“ dovode u vezu s pričom o nekom čoveku koji je hteo da se prikaže kao vukodlak, pa je pokazivao žile (a, verovatno, i dlake) na jeziku i zubima. Otuda i ono „imati dlake na jeziku/zubima“, nasuprot našem: „nemati…“.

Za nemački izraz uverljivije je ipak objašnjenje, koje se (kao i već navedeno) daje u jednom etimološkom rečniku, da je dlaka, odnosno dlakavost iskonska oznaka slobodnog čoveka. Po tome dlaka na jeziku, ili zubima, znači slobodan (govor i sl.).

Ako je ovo objašnjenje tačno, i ako je izraz o kome je ovde reč preuzet u naš jezik iz nemačkog, ostaje otvoreno pitanje kako je nemačko „imati dlaku na jeziku“ prešlo u naše „nemati dlake na jeziku“. Mi na to pitanje nismo našli uverljiv odgovor.

Stoga, neka to ostane u amanet budućim generacijama istraživača. Oni će, svakako, i o našim tumačenjima suditi oštro, bez ustezanja, da ne kažemo – bez dlake na jeziku oštro, bez ustezanja, da ne kažemo – bez dlake na jeziku kaže se u literaturi Milana Šipke

izvor:Zanimljivostidana.com